Izložba koja predstavlja život i djelo don Ante Petravića (Stari Grad, 29. lipnja 1874. – Split, 15. travnja 1941.) svečano je otvorena u petak 30. rujna 2017. na Odjelu specijalnih zbirki Sveučilišne knjižnice.
Otvorenju su nazočili i prisutne pozdravili prof.dr.sc. Branko Matulić, prorektora za kvalitetu, kulturu i umjetnost Sveučilišta u Splitu, Jelena Hrgović, zamjenica gradonačelnika Grada Splita te ravnateljica Sveučilišne knjižnice u Splitu Mirta Matošić. U svom pozdravnom govoru ravnateljica Matošić istaknula je kako su zbirku dobili davne 1941. godine, a donacija se sastojala iz dva dijela i to zbirka knjiga i časopisa i arhiv, s tim da su zbirka odmah po primitku obrađena i dana na korištenje korisnicima knjižnice, dok se za organizaciju arhiva čekalo dugih 70 godina.
Trebalo nam je pune dvije godine na obradu arhiva koji je sadržavao preko dvije tisuće dokumenata koji su ranije bili dostupni samo istraživačima i knjižničarima. Danas smo ponosni što je otvorenjem izložbe arhiva postala dostupnija široj javnosti, a također planiramo i digitalizaciju građe – kazala je ravnateljica Matošić zahvalivši autorici izložbe Mihaeli Kovačić, voditeljici Odjela specijalnih zbirki, mr. Petru Kroli, bivšem ravnatelju knjižnice za čijeg je mandata započeo projekt te svima koji su sudjelovali u postavljanju izložbe.
Publikaciju i izložbu su predstavili prof.dr.sc. Marko Trogrlić, doc.dr.sc. Mladenko Domazet i Mihaela Kovačić, autorica izložbe.
Izložba će biti otvorena 29. rujna u 12.00, a može se posjetiti do 15. studenoga 2017., od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9.00 do 15.00.
Don Ante Petravić završio je studij teologije u Zadru. Bio je župnik na Braču, Hvaru i Visu, a od 1919. do 1932. predavao je u splitskoj Klasičnoj gimnaziji. U književnosti se javio 1894. pjesmama, poslije se posvetio uglavnom književnoj kritici, a objavljivao je i književnopovijesne, komparatističke te radove iz područja metrike. Prevodio je s izvornog jezika djela francuskih a osobito talijanskih autora - Giacoma Leopardija i Giosuéa Carduccija. 
Ostavština don Ante Petravića – knjige, časopisi i arhiv, pohranjena je 1941. godine, po njegovoj želji, u splitskoj Gradskoj biblioteci, danas Sveučilišnoj knjižnici u Splitu.
Jedan njezin dio - Arhiv don Ante Petravića dio je Zbirke starih knjiga i rukopisa Odjela specijalnih zbirki registrirane pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske kao pokretno kulturno dobro. Arhiv sadrži, uz osobne isprave stvaratelja, rukopise njegovih objavljenih i neobjavljenih radova, književnu korespondenciju, priručne bilješke i bogatu hemeroteku iz domaćih i stranih novina i časopisa te rukopise drugih autora. Opseže 15 arhivskih kutija s preko 2000 dokumenata. Građa je to nastala od 1894. do 1941. godine a pisana je na hrvatskome, srpskome, slovenskome te talijanskome, francuskome i njemačkome jeziku, pismom latinice, ćirilice i gotice. Posebnu vrijednost ima književna korespondencija – Petravićevi koncepti drugima ali i pisma drugih njemu. Ovih oko 1400 jedinica upućenih od osoba ili korporativnih tijela (uredništava, udruga i sl.) dokumentira književne veze i prijateljstva stvaratelja s domaćim i stranim književnicima ali i strujanja moderne i međuratne književnosti posljednjih desetljeća Austro Ugarske Monarhije i cjelokupnog razdoblja Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije. Izdvojimo tek neke od njih. Od domaćih korespondenata zastupljeni su Milan Begović, Vladimir Deželić, Rikard Katalinić Jeretov, Silvije Strahimir Kranjčević, Rudolf F. Magjer, braća Ivan, Mate i Nikola Ostojić, Antun Tresić Pavičić. Od talijanskih književnika tu su Arturo Cronia, Giovanni Maver, Pietro Mignosi, Ada Negri, Aurelio Palmieri, Pasquale Papa, Bartolomeo Calvi, Umberto Urbani te Francuz André Vaillant.
Publikacija Iz rukopisne ostavštine don Ante Petravića (1874. - 1941.) u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu u uvodnom dijelu donosi Proslov Mirte Matošić, ravnateljice SKS-a te opis Projekta mr. sc. Petra Krole.
Slijedi rad akademika Tonka Maroevića "Iz pokrajine, ne iz prikrajka" koji presjek Petravićevog književnog djela zaključuje mišlju kako se njegova rada „hrvatska književna kultura u cjelini ne može i ne smije odreći“.
Prilog predstavljanju samoga Arhiva su radovi don A. Petravića i njegova rukopisna ostavština u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu Mihaele Kovačić, te analitički inventar i biobibliografija M. Kovačić i Abre Papić.
Istoimena izložba odabirom oko 200 izvornih dokumenata donosi Petravićev životni put kao svećenika, književnika i profesora: od djetinjstva u Starome Gradu, školovanja u Splitu, Zadru i Beogradu, njegova objavljena i neobjavljena djela te bogatu književnu korespondenciju.
Navedena publikacija i izložba izvor su za proučavanje života i djela kako Petravića tako i njegovih suvremenika u širem kontekstu povijesno-kulturoloških i ekonomskih prilika - zavičajnih i europskih.