Velika nam je želja i zadani cilj da studentskoj populaciji u našem gradu različitim kanalima prenošenja znanja i informacija što više približimo vrijednosti kulturnog uzdizanja kroz zanimljiva predavanja, izložbe, koncerte, seminare, različite radionice, putem prikazivanja kvalitetnih dokumentaraca, promocija knjiga, organiziranja susreta i tribina s književnicima, pjesnicima, itd. Zadatak nam je olakšati pojedincima realizaciju vlastitih potencijala, vlastite originalnosti i kreativnosti putem poduke kako razlikovati bitno od nebitnog, važno od nevažnog; kako formulirati pitanje i problem...
Društvo mora biti poticajna sredina koja će otkriti i iznjedriti postojeće talente i promicati ih nadalje u darovite i sposobne građane. Cvjetanje novih ideja moguće je jedino u demokratskim i pluralističkim društvenim sustavima koji otvaraju prostor za kreativnost i inovaciju.
Američki novelist Nathaniel Hawthorne je 1851. godine .napisao: „Je li istina – ili sam to sanjao – da je uz pomoć elektriciteta materijalni svijet postao jedan veliki živac što podrhtava tisućama milja u beskrajno kratkom trenutku?“ Hawthorne je pisao o telegrafu, ali danas je ova misao itekako primjenjiva na internet.
Nemoguće je pomalo ne žaliti da će, od svih civilizacijskih dostignuća kojih se ljudska inteligencija „domogla“ kroz dugu povijest razvoja, čovjeku ostati zanimljiva i interesantna samo površnija sredstva zabave kojima sebi krati vrijeme, zaboravljajući vrijednosti života kojima su se vodili njegovi preci. Jedna od tih pomalo odgurnutih vrijednosti je čitanje, koje mora ponovno izboriti svoje pripadajuće visoko mjesto u vrijednosnoj hijerarhiji.
„U proteklih pet stoljeća, otkad je s Gutenbergovom prešom čitanje knjiga postalo općenarodnim pothvatom, linearni, književni um bio je u središtu umjetnosti, znanosti i društva. Podatan i suptilan, bio je to maštovit um renesanse, racionalni um prosvjetiteljstva, inventivni um industrijske revolucije, pa čak i subverzivni um modernizma. Taj i takav um uskoro bi mogao otići u ropotarnicu povijesti.“ , kako to navodi američki pisac i novinar Nicholas G. Carr u svojoj knjizi Plitko (The Shallows: What the Internet Is Doing to Our Brains, 2011.).
Potrebno je osmisliti način kako staviti tehnologiju pod društveni nadzor, da to ne bude zabrana totalitarnog tipa, kako postići da ljudski um ne izgubi i ono malo kritičnosti prema tehnološkim inovacijama, a da pri tome ne bude etiketiran kao "zadrt" i slično. To je intelektualni izazov, ali i politički za društvo u kojem tehnološki napredak i strojevi ukidaju brojna radna mjesta. Istina, stvaraju se nova, ali puno sofisticiranija, za poslove koje ne može obavljati široka populacija, jer zahtijevaju visoku obrazovanost i izvrsnost.
Informacijska pismenost danas podrazumijeva puno više od posjedovanja računalnih vještina, već se poima kao odgovor na kulturni, društveni i ekonomski razvoj čitavog društva. Osobe koje su naučile učiti, pripremljene su na učenje tijekom cijelog života jer znaju kako je znanje organizirano i kako doći do informacija.
Stoga, tu smo za sve vaše prijedloge i sugestije kako poboljšati kulturni život studenata našeg Sveučilišta, kao i svih građana našeg grada, te kako obogatiti i oplemeniti studentske dane koji mogu, i trebali bi biti izuzetno konstruktivno razdoblje za budućnost nakon diplome.
Društvo mora biti poticajna sredina koja će otkriti i iznjedriti postojeće talente i promicati ih nadalje u darovite i sposobne građane. Cvjetanje novih ideja moguće je jedino u demokratskim i pluralističkim društvenim sustavima koji otvaraju prostor za kreativnost i inovaciju.
Američki novelist Nathaniel Hawthorne je 1851. godine .napisao: „Je li istina – ili sam to sanjao – da je uz pomoć elektriciteta materijalni svijet postao jedan veliki živac što podrhtava tisućama milja u beskrajno kratkom trenutku?“ Hawthorne je pisao o telegrafu, ali danas je ova misao itekako primjenjiva na internet.
Nemoguće je pomalo ne žaliti da će, od svih civilizacijskih dostignuća kojih se ljudska inteligencija „domogla“ kroz dugu povijest razvoja, čovjeku ostati zanimljiva i interesantna samo površnija sredstva zabave kojima sebi krati vrijeme, zaboravljajući vrijednosti života kojima su se vodili njegovi preci. Jedna od tih pomalo odgurnutih vrijednosti je čitanje, koje mora ponovno izboriti svoje pripadajuće visoko mjesto u vrijednosnoj hijerarhiji.
„U proteklih pet stoljeća, otkad je s Gutenbergovom prešom čitanje knjiga postalo općenarodnim pothvatom, linearni, književni um bio je u središtu umjetnosti, znanosti i društva. Podatan i suptilan, bio je to maštovit um renesanse, racionalni um prosvjetiteljstva, inventivni um industrijske revolucije, pa čak i subverzivni um modernizma. Taj i takav um uskoro bi mogao otići u ropotarnicu povijesti.“ , kako to navodi američki pisac i novinar Nicholas G. Carr u svojoj knjizi Plitko (The Shallows: What the Internet Is Doing to Our Brains, 2011.).
Potrebno je osmisliti način kako staviti tehnologiju pod društveni nadzor, da to ne bude zabrana totalitarnog tipa, kako postići da ljudski um ne izgubi i ono malo kritičnosti prema tehnološkim inovacijama, a da pri tome ne bude etiketiran kao "zadrt" i slično. To je intelektualni izazov, ali i politički za društvo u kojem tehnološki napredak i strojevi ukidaju brojna radna mjesta. Istina, stvaraju se nova, ali puno sofisticiranija, za poslove koje ne može obavljati široka populacija, jer zahtijevaju visoku obrazovanost i izvrsnost.
Informacijska pismenost danas podrazumijeva puno više od posjedovanja računalnih vještina, već se poima kao odgovor na kulturni, društveni i ekonomski razvoj čitavog društva. Osobe koje su naučile učiti, pripremljene su na učenje tijekom cijelog života jer znaju kako je znanje organizirano i kako doći do informacija.
Stoga, tu smo za sve vaše prijedloge i sugestije kako poboljšati kulturni život studenata našeg Sveučilišta, kao i svih građana našeg grada, te kako obogatiti i oplemeniti studentske dane koji mogu, i trebali bi biti izuzetno konstruktivno razdoblje za budućnost nakon diplome.
Vidljivi tekst
Istaknuti linkovi
Svijetli kontrast
Visoki kontrast
Izvorni prikaz